Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Poresku upravu

>

Intervju sa Miomirom M. Mugoša za Dnevne novine "Dan"

Intervju sa Miomirom M. Mugoša za Dnevne novine "Dan"
Datum objave: 31.12.2020 10:00 | Autor: Poreska uprava A.P.

Ispis Štampaj stranicu


1. Kako je ova godina uticala na poreski sistem, tj na naplatu poreza? Koliko je naplata poreza manja u ovoj godini u odnosu na 2019. godinu?

Nakon zaista rekordnog ostvarenja naplate tokom 2019. godine, Poreska uprava je u 2020. godinu ušla sa ambiciozno postavljenim naplatnim zadatkom za 2020. godinu, posebno imajući u vidu pokazatelje značajnog fiskalnog potencijala crnogorske privrede.
Međutim, s početkom pandemije zarazne bolesti Covid-19 privreda se suočila sa velikim izazovima u poslovanju, koji su ugrozili opstanak velikog broja subjekata na tržištu, smanjenje broja radnih mjesta i opsge privrednih tokova uopšte. Naravno da su se sve ove okolnosti odrazile i na aktivnosti Poreske uprave i efikasnost u naplati prihoda.
Međutim, Poreska uprava 2020. godinu završava sa vrlo dobrim rezultatima u naplati kako u odnosu na plan sačinjen nakon rebalansa budžeta krajem juna, tako i u odnosu na 2019. godinu, s obzirom na podatke koje pokazuju drastičan pad BDP-a i privrede.
Naime, na 28.12.2020. godine ukupna naplata iznosila je 1.072.527.186,20 €, što je 40 miliona eura (4%) preko cjelokupnog godišnjeg plana, a 86 miliona eura (7,5%) ispod ostvarenja iz 2019. godine. Imajući u vidu da je do kraja godine ostalo još pet dana, tokom kojih se očekuju dalje uplate obaveza, očekujem da će ovaj rezultat do 31.12.2020. godine biti još značajno veći u odnosu na zacrtani plan.

2. Koje vrste poreza su najviše "podbacile" u naplati, a koje su premašila očekivanja u ovoj godini?
U godini za nama zbog pandemije Poreska uprava se suočila s najvećim izazovima kod naplate poreza na dodatu vrijednost, koji se obračunava pri prometu proizvoda i usluga, te je kao takav najosjetljiviji na kretanja na tržišto.
Pad naplate PDV-a predstavlja direktnu posljedicu ekonomske krize izazavane pandemijom zarazne bolesti Covid-19, zbog koje je došlo do drastičnog pada prometa u svim djelatnostima, a naročito ugostiteljstvu i hotelijerstvu i zbog koje ni ljetnja turistička sezona nije ispunila očekivanja.
Tako je od početka godine ukupna naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila 243.813.017,11€, što je 16 miliona eura (6,5%) ispod plana, ali i 45 miliona eura, odnosno 15,5 procenata, manje nego prošle godine.
Drugi segment javnih prihoda koji je bio posebno na udaru zbog pandemije jesu porezi i doprinosi na zarade zaposlenih, s obzirom na činjenicu da veliki broj privrednika nije bio u mogućnosti da servisira obaveze za svoje zaposlene, kao ida je nažalost jedan broj radnika u Crnoj Gori ostao bez posla.
Tako je po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica naplaćeno 167.802.523,43 €, što je 9 miliona eura, odnosno 5 procenata, iznad plana, a 9 miliona eura (5%) manje nego prošle godine, dok je po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje prihodovano 517.950.985,67 €, 21 milion eura (4%) preko plana, a 20 miliona eura (6%) manje nego u istom periodu 2019. godine. Moram naglasiti da smo posebne napore ulagali da spriječimo značajniji pad prihoda u ovoj oblasti radi zaštite socijalnih prava zaposlenih, a tome je svakako doprinio je Vladin program subvenbcioniranja bruto zarada zaposlenih, kao i činjenica da smo uspjeli naplatiti jedan dio potraživanja od velikih poreskih dužnika.
S druge strane, ne mogu da ne izdvojim porez na dobit pravnih lica, kao svijetli primjer u ostvarenju naplate i pokazatelj da je, uprkos izazovima koje je pandemija nametnula privredi, korporativni sektor zadržao visok stepen poreske kulture. Po osnovu ove vrste prihoda naplatili smo 79.159.150,21 €, 4 miliona eura (6%) više nego lani, a plan premašili za 11 miliona eura (17%).

2. Kakva su predvidjanja i projekcije za narednu godinu kada je u pitanju naplata poreza? Da li očekujete rast u naplati u odnosu na 2020. i od čega će to zavisiti?

Imajući u vidu da se planiranje naplate vrši na osnovu državnog buđžeta i definisanja prihodne strane istog, Poreska uprava donijeće plan naplate za 2021. godinu u koordinaciji sa Ministarstvom finansija, a na osnovu odluka o daljem upravljanju javnim finansijama od strane istog.
Međutim moram reći da planiranje naplate prihoda u ovom momentu predstavlja izuzetno zahtjevan zadatak, prije svega jer nas je početak pandemije u 2020. godini podsjetio koliko su nepredvidljive okolnosti u društvu koje se mogu odraziti na sve segmente naših života, uključujući ekonomiju, te će od daljeg toka pandemije, epidemiloških mjera i ostalih eksternih faktora zavisiti brzina oporavka privrede, a samim tim i očekivana naplata poreza i ostalih javnih prihoda.

4. Koliko je Privredni sud u ovoj godini uveo stečajeva po zahtjevu Poreske uprave?

Od početka 2020. godine Privrednom sudu uputili smo 76 prijedloga za obveznike sa ukupnim dugom od preko 5 miliona eura, pri čemu se 28 prijedloga odnosi na aktivne poreske obveznike kod kojih mjere prinudne naplate nijesu rezultirale naplatom duga, 36 na neaktivne poreske obveznike, dok je za 12 obveznika stečaj predložen nakon što isti nijesu izmirili dugovanja kroz reprorgam poreskog potraživanja.
Najviše podnijetih prijedloga je iz PJ Budva (21), slijede PJ Pljevlja (13), PJ Herceg Novi (12), PJ Berane (11).

Moram naglasiti da smo na početku godine planirali da predložimo i veći broj obveznika za stečaj, ali je s početkom pandemije zarazne bolesti Covid 19 Privredni sud prilagodio j svoj rad epidemiloškoj situaciji, što se odrazilo i na dinamiku predlaganja stečaja od strane Poreske uprave.
Svakako, ovu mjeru predviđenu Planom za upravljanje poreskim dugom Poreska uprava će sprovoditi u kontinuitetu i to kod svih obveznika kod kojih primjenom ostalih mjera ne bude moguće naplatiti poreski dug.

5. Koliko, prema poslednjim podacima, iznosi poreski dug i da li je u 2020. godini smanjen ili uvećan?

Upravljanjem poreskim dugom bavimo se na svakodnevnoj osnovi, kako sa aspekta pojedinačnih poreskih obveznika, tako i sa aspekta strukture poreskog duga, a presjek stanja poreskog duga objavljujemo na godišnjem nivou. Na kraju 2019. godine ukupni dospjeli dug iznosio je 378.142.829,13 €, što je za oko 20 miliona eura manje nego na kraju 2018. godine, a 210 miliona eura manje u odnosu na prethodnih četvorogodišnji period, zahvaljujući zaista ogromnom trudu koji smo uložili na povećanju efikasnosti rada Poreske uprave u ovoj oblasti, a koji je u kontinuitetu pratio Međunarodni monetarni fond i Državna revizorska institucija.

Podatak o stanju duga na 31.12.2020. godine Poreska uprava će objaviti nakon detaljne analize i presjeka stanja obaveza na navedeni datum i pripreme završnog računa za 2020. godinu, o čemu će javnost biti informisana, ali moram naglasiti da su na kretanje istog tokom 2020. godine uticale brojne okolnosti, uključujući i pandemiju zarazne bolesti Covid 19, koja se odrazila na sve aspekte rad,a kako privrednika, tako i Poreske uprave, a koja je rezultirala odlaganjem naplate poreskih i neporeskih potraživanja od skoro 46 miliona eura.

S druge strane, Poreska uprava je, uprkos razumijevanju za poteškoće koje obveznici imaju u poslovanju, nastavila s primjenom ostalih mjera za naplatu poreskog duga, a pomenuću da smo kroz reprogram poreskog potraživanja od početka godine naplatili preko 14 miliona eura, pa su ukupni dosadašnji efekti ovog zakonskog rješenja preko 78 miliona eura, kao i da smo od najvećeg poreskog dužnika AD Montenegro Airlines Podgorica naplatili iznos od preko 14 miliona eura po osnovu poreza i doprinosa na zarade zaposlenih.

U prilog naporima Poreske uprave da obezbijedi efikasno upravljanje poreskim dugom istaći ću primjer AD Rudnik uglja Pljevlja, koji je zahvaljujući reprogramu poreskog potraživanja uspio da obezbijedi opstanak na tržištu i sačuva radna mjesta, izmiri 10,5 miliona eura zaostalih potraživanja, ali i uplati i preko 40 miliona eura tekućih obaveza po osnovu poreza i doprinosa u prtekle četiri godine, bez kojih bi država ostala da je u ranijem periodu došlo do gašenja ovog privrednog subjekta.

6. Kada Vam ističe mandat na poziciji direktora i da li očekujete da ćete ga odradtii do kraja, s obzirom da nova vlast najavljuje smjene na svim nivoima?

Imajući u vidu da sam nakon javnog konkursa sprovedenog u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima na poziciju direktora Poreske uprave po drugi put postavljen 21. novembra 2019. godine, to mi mandat rukovođenja ovom institucijom ističe 21. novembra 2024. godine, shodno odredbama pomenutog Zakona.

Posao rukovođenja Poreskom upravom sprovodim uz maksimalnu ličnu i profesionalnu posvećenost, a imajući u vidu intenzivne napore i zalaganja svih službenika Poreske uprave, kao i rezultate koje naša institucijagodinama ostvaruje u naplati budžetskih prihoda, sankcionisanju sive ekonomije, modernizaciji poslovnih procesa i podsticanju dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa kroz proaktivni odnos sa privredom, mandat direktora Poreske uprave planiram da sprovedem do kraja, bez obzira na politička dešavanja u našoj državi.

7. Da li očekujete probleme u primjeni Zakona o fiskalizaciji u početnom periodu i da li će se do polovine godine sve dovesti u red kada je u pitanju elektronska fiskalizacija?

Imajući u vidu da će se primjenom Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, koja počinje od 1. januara 2021. godine izvršiti prelazak na sistem evidentiranja prometa putem elektronske fiskalizacije, koja predstavlja ogromni iskorak u procesu digitalizacije, svakako da očekujem da će u početnom periodu biti izazova za određene kategorije poreskih obveznika koji do sada nijesu koristili savrmene tehnologije u svojem poslovanju, ali i za samu Poresku upravu koja priprema svoje tehničke kapacitete za prijem ogromnog skupa podataka koji će stizati sa nalatnih uređaja poreskih obveznika.

Upravo zato je izmjenama Zakona omogućeno prelazno razdoblje, a period od 5 mjeseci, biće sasvim dovoljan da svi poreski obveznici, bez obzira na veličinu i opseg poslovanja, nabave rješenje adekvatno njihovom biznisu i svoje svakodnevne poslovne aktivnosti prilagode zahtjevima elektronske fiskalizacije, posebno imajući u vidu naša saznanja da je IT tržište u potpunosti spremno za ovaj projekat i da se na istom može pronaći čitav spektar hardverskih i aplikativnih rješenja prilagođenih potrebama i finansijskim mogućnostima privrednika.

Moram da naglasim da će, uprkos tome što veliki broj privrednika ističe da je ovaj momenat u kojem je aktuelna ekonomska kriza izazvna pandemijom nepovoljan za uvođenje elektronske fiskalizacije, ovim projektom biti dat dorpinos zaštiti javnih prihoda, neophodnih za finansiranje svih potreba našeg društva, ali i zaštiti urednih obveznika od nelojalne konkurencije koja posluje u sivoj zoni, što se upravo tokom pandemije pokazalo kao neophodno.

Imajući u vidu navedeno, smatram da će se do 1. juna 2021. godine, koji predstavlja krajnji rok za prelazak na sistem elektronske fiskalizacije i kada će Poreska uprava započeti i primjenu kaznene politike propisane Zakonom za sva lica koja isti budu kršila, steći uslovi da sve kategorije poreskih obveznika započnu evidentiranje prometa usklađeno sa Zakonom, uključujući taksi prevoznike, uslužne djelatnosti i sl.



Poreska uprava Crne Gore